Nešto više od 50% njemačkih zaposlenih prima tzv ‘Weihnachtsgeld’ – Novčani bonus odnosno dodatak za praznike. Uz ‘Urlaubsgeld’, odnosno dodatni regres za godišnji odmor, Weihnachtsgeld je drugi najpopularniji oblik posebnog novčanog dodatka.
Da li svaki radnik u Njemačkoj ima pravo na Weihnachtsgeld?
Kratak odgovor je ne, u Njemačkoj ne postoji zakonsko pravo na dodatne novčane naknade u predbožićnom periodu. Međutim, dobijanje Weihnachtsgelda u Njemačkoj često je regulirano ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom sa kompanijom.
Osim toga, takav zakon može proizaći iz prethodne prakse firme, tu govorimo o tzv običajnom pravu. To je slučaj ako poslodavac svojim zaposlenicima isplaćuje Weihnachstgeld tri godine zaredom, a da nije pismeno naveo da je isplata dobrovoljna. To se može dogoditi, na primjer, na vašoj potvrdi ili na oglasnoj ploči na vašem radnom mjestu. Tako utvrđeno običajno pravo može se prekinuti samo ako poslodavac prilikom isplate pismeno izjavi da želi obustaviti isplatu dodatka i pod uslovom da zaposlenici nemaju ništa protiv toga.
Osim toga, mogu postojati pojedinačni dogovori između poslodavca i zaposlenika. Primjer: Ako ne primite Weihnachtsgeld, a dobili ste negativan odgovor na zahtjev za povišicu, možete pokušati pregovarati barem o Weihnachtsgeldu. To je uvijek dobra novčana “injekcija” na kraju godine.
Kada se isplaćuje božićni dodatak – weihnachtsgeld u Njemačkoj?
U većini slučajeva, Weihnachtsgeld se isplaćuje zajedno sa novembarskom platom. Ova beneficija često služi kao dodatna motivacija za iduću godinu ili kao dodatna nagrada za rad u datoj godini.
Kako se izračunava visina Weihnachtsgelda?
Weihnachtsgeld se obračunava kao paušal ili kao procenat mjesečne plate. U načelu, poslodavac je dužan isplatiti Weihnachtsgeld jednaku naknadu svim svojim zaposlenicima (načelo jednakog tretmana).
Međutim, ako postoje dobri razlozi, onda se nekim zaposlenima može isplatiti drugačiji iznos. Pri tome je bitna dužina radnog odnosa, broj djece ili duga odsustva. Moguće je i potpuno isključiti određene grupe zaposlenih iz ostvarivanja naknade, npr. zaposlene na roditeljskom odsustvu. Međutim, različit tretman na osnovu pola ili vrste zaposlenja nije dozvoljen, jer bi to bilo tretirano kao diskriminaciji.
U slučaju tarifnih sporazuma (njemački: Tarifvertrag), iznos Weihnachtsgelda zavisi od dužine radnog staža u firmi, npr.:
- 25% plate nakon 6 mjeseci provedenih u firmi
- 35% plate nakon 12 mjeseci provedenih u firmi
- 45% plate nakon 24 mjeseca provedenih u firmi
- 55% plate nakon 36 mjeseci provedenih u firmi
Može li poslodavac zatražiti povrat Weihnachtsgeld?
Poslodavac može tražiti povrat Weihnachtsgeld ako postoji “dnevna klauzula” (njemački: Stichtagsklausel) ili “klauzula o nadoknadi troškova” (njemački: Rückzahlungsklausel).
„Dnevna klauzula“ kaže da pravo na dodatne beneficije postoji samo ako se radni odnos nastavi, a zaposleni nije u otkaznom roku u to vrijeme, npr. do kraja tekuće godine. Ovo se odnosi i na raskid ugovora krivicom poslodavca (međutim, ova klauzula može biti i nevažeća u slučaju da poslodavac diskriminiše radnika).
Ako u ugovoru postoji “klauzula o povratu novca”, poslodavac može tražiti povrat Weihnachtsgelda. Međutim, ova klauzula mora biti formulisana u ugovoru na nedvosmislen i eksplicitan način. U slučaju predbožićnog bonusa manjeg od 100 eura, klauzula povrata je nevažeća. Uz bonus do jedne isplate, moguća klauzula povrata vrijedi do 31.03. To znači da ćete, ako napustite kompaniju prije 31. Marta, morati vratiti Weihnachtsgeld. Pri isplati Weihnachtsgeld u iznosu do maksimalno dvije mjesečne plate, klauzula se primjenjuje do 30. Juna naredne godine.
Kako se oporezuje Weihnachtsgeld?
Sa poreske tačke gledišta, božićnica u Njemačkoj podliježe porezu na zarade kao takozvani “drugi prihod” (njemački: sonstiger Bezug). Ovdje se pravi razlika između poreza na zarade i doprinosa za nacionalno osiguranje. U slučaju poreza na zarade, ostali prihodi se tretiraju drugačije od običnih plata. To znači da su ravnomjerno raspoređeni na cijelu kalendarsku godinu – u skladu sa odrađenim mjesecima. U slučaju 12. mjesečnog radnog odnosa, to znači jednu dvanaestinu mjesečno.
Drugačija je situacija u slučaju doprinosa za socijalno osiguranje: u ovom slučaju božićnica se tretira kao „jednokratna naknada“, što znači da se odbici vrše u mjesecu u kojem je isplaćena.
Komentari